Njemačka je raznolika – ne samo po regijama, već i gospodarski. Unatoč svim mračnim prognozama, zemlja ima dobre šanse da iz trenutnog procesa promjena izađe ojačana.
ad odgovara na pitanje što Njemačku čini posebnom, glavni ekonomist Commerzbanke, Jörg Krämer, ne mora dugo razmišljati: „Njemačka je raznolika“, kaže i ukazuje na velike, globalno aktivne koncerne sa sjedištem u Njemačkoj.
Još važniji su mu brojni poduzetnici koji imaju male ili srednje velike tvrtke. Krämer kaže da su oni „stup njemačkog gospodarstva“. „Fleksibilni su i u prošlosti su otvorili velik broj dobro plaćenih radnih mjesta.“ Često su to visoko inovativne tvrtke koje su svjetski lideri u svojim tržišnim nišama.
Temelji se urušavaju
Desetljećima su te tvrtke profitirale od globalizacije, odnosno svjetske podjele rada. Njihov moto bio je: proizvodnja „just in time”. Mnogi – bilo da se radi o svjetskim koncernima ili srednje velikim tvrtkama – taj su princip doveli do savršenstva.
Problem je što sada ta baza, globalna podjela rada, više ne funkcionira besprijekorno. Energija je poskupjela, globalni opskrbni lanci su prekinuti. Novi konkurenti ulaze na tržište i donose nova pravila igre.
„Gotovo svakodnevno svjedočimo promjeni uloga svjetskih sila“, kaže ekonomist Martin Lück. „To ima posljedice za mnoge zemlje koje su duboko integrirane u svjetsku trgovinu.” Među njima je i Njemačka. Zato ne čudi što se i njemačka industrijska poduzeća sada nalaze u teškoćama.
Negativne prognoze
Brojne organizacije i istraživački instituti postali su pesimistični. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će Njemačka 2025. rasti sporije nego bilo koja druga industrijska zemlja.
Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel ipak smatra da je minimalan rast i dalje moguć. „Nazire se kraj dugog sušnog razdoblja za njemačko gospodarstvo.“ Ipak, situacija ostaje izazovna.
Krize su sastavni dio razvoja
Ono što se sada događa nije neobično. „Preokreti i gospodarska nadmetanja oduvijek su postojala”, piše gospodarski povjesničar iz Frankfurta Werner Plumpe. Ne treba ići daleko unatrag: 2008./2009. bila je svjetska financijska kriza. Godine 2012. euro je zapao u krizu. Kasnije je pandemija korone uništila brojne tvrtke. Danas sve veći problem postaje zaoštravanje trgovinskih sukoba.
„Nakon krize uvijek dolazi vrijeme prije nove krize, ali na novoj tehnološkoj i strukturnoj razini“, kaže Plumpe. „Zabrinuti bismo trebali biti tek ako nestane noviteta – ako čovječanstvo više ne bude imalo ni kognitivne ni tehnološke kapacitete za stvaranje inovacija.“ Krize su, dakle, normalna pojava.
Tvrtke reagiraju na promjene okolnosti. Poslovni modeli se preispituju, odjeli smanjuju, ponekad se zatvaraju cijele podružnice ili se prodaju tvrtke-kćeri. Takve duboke promjene ne prolaze bez rana i ogrebotina.
Za mnoge zaposlene je gorko iskustvo kada shvate da njihova radna snaga i znanje više nisu traženi. Dugogodišnji radnici moraju gledati kako se zapošljavaju i favoriziraju novi kolege s drukčijim kvalifikacijama. No, strateški gledano, to mogu biti opravdane odluke za tvrtke.
“Potrošnja nije dostatan motor – potrebne su reforme”
U takvim procesima promjena može se učiti od drugih zemalja, kažu ekonomisti. Potrebna je hrabrost za isprobavanje novoga. „Važna je i tehnološka otvorenost“, kaže Chris-Oliver Schickentanz iz Capitell AG. „U Njemačkoj se prebrzo govori o rizicima novih tehnologija, umjesto da se najprije razmisli o svim mogućnostima koje nudi umjetna inteligencija.“
„Reforme se moraju provesti”, kaže Holger Schmieding iz Berenberg banke. „Moramo više ulagati u infrastrukturu i ne regulirati sve do najsitnijih detalja.“
Druge zemlje jednostavno su brže kada je riječ o stvaranju boljih uvjeta za poslovanje. Krämer iz Commerzbanke pritom misli na baltičke zemlje koje su „u kratkom roku postale lideri u digitalizaciji”.
Svijet postaje sve složeniji i fragmentiraniji, suparništva su sve izraženija. Ipak, Njemačka ima dobre šanse da iz tih promjena izađe ojačana. To je i zato što postoji dobra osnova: obrazovni sustav, visoko kvalificirana radna snaga i još uvijek snažan znanstveno-istraživački rad na sveučilištima.
Uz fiskalni paket savezne vlade i reformu tzv. kočnice zaduživanja, poduzeća bi mogla dobiti novi poticaj za ulaganja. „To će, barem, dati konjunkturni impuls“, vjeruje ekonomist Martin Lück. „Ako SAD više nisu atraktivne za ulaganja – tko onda jest? Tu na scenu stupa Europa – posebno Njemačka. Zato taj oprezni optimizam.“
Što, dakle, Njemačku čini posebnom? Njezina sposobnost da se pod velikim pritiskom i u teškim okolnostima prilagodi i transformira.
