Dok BiH čeka da institucije obave posao vezano za pristupanje u EU, iz zajednice 27 zemalja stiže zanimljivo istraživanje. Istraživanje Eurobarometra koje se odnosi na stavove EU prema proširenju pokazalo je da u 20 država članica najmanje 50% ispitanika podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU.
Gledajući prosjek Evropske unije, gotovo polovina ispitanika (48%) izjavilo je u anketi javnog mnjenja za Zapadni Balkan, proljeće 2025, u okviru programa WeBalkans, da podržava pristupanje BiH EU-u, pod uslovom da ispuni sve uvjete za članstvo. Među njima, gotovo jedan od deset ispitanika (10%) navodi da snažno podržava pristupanje, dok njih gotovo četiri od deset (38%) izražava umjerenu podršku. S druge strane, nešto više od dvije petine ispitanika (41%) izražava protivljenje pristupanju zemlje EU-u, od čega je jedna četvrtina umjereno protiv (25%), a otprilike jedna šestina snažno protiv (16%).
Ulazak naše zemlje u EU u najvećem postotku podržavaju Švedska (81%), Danska (67%) i Slovenija (70%), dok su najniže stope podrške zabilježene u Češkoj (38%), Austriji (40%) i Francuskoj (34%), navodi se u posebnom Eurobarometru koji sadrži rezultate ankete sprovedene između februara i marta 2025. godine. U istraživanju, rađenom po narudžbi EK, učestvovalo je 26.319 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih grupa.
Mladi, pripadnici više klase i stanovnici većih gradova
Muškarci su nešto skloniji podršci članstvu Bosne i Hercegovine u poređenju sa ženama, što pokazuju i podaci prema kojima 50 posto muškaraca izražava pozitivan stav, naspram 46 posto žena. Kada je riječ o dobi, najmlađi ispitanici, uzrasta od 15 do 24 godine, pokazuju najveću podršku članstvu, dok podrška opada sa godinama, najmanje je izražena kod osoba starijih od 55 godina.
Obrazovni nivo značajno utiče na stavove građana. Oni koji su još uvijek u procesu obrazovanja, kao i ispitanici koji su školovanje završili s 20 ili više godina, u većem broju podržavaju evropski put BiH. Nasuprot tome, najmanju podršku pružaju osobe koje su obrazovanje završile u ranoj mladosti, sa 15 ili manje godina.
Zanimanje također igra važnu ulogu. Studenti, samozaposleni i menadžeri najčešće podržavaju ulazak BiH u EU, dok najmanje entuzijazma pokazuju domaćice i domaćini. Slično je i kada se posmatraju stavovi prema društvenom sloju – osobe koje sebe vide kao pripadnike više ili više srednje klase znatno su sklonije podršci, dok oni iz radničke klase pokazuju niži stepen saglasnosti.
Mjesto stanovanja dodatno oblikuje percepciju o članstvu. Stanovnici većih gradova izražavaju veću podršku u odnosu na one koji žive u manjim sredinama ili ruralnim područjima. Političko opredjeljenje, očekivano, ima snažan uticaj: ljevičari su znatno skloniji podršci, dok su desničari manje optimistični kada je riječ o evropskom putu BiH.
Posebno važnu ulogu ima informisanost. Ispitanici koji se osjećaju upućeno u proces proširenja EU pokazuju znatno veću spremnost da podrže članstvo BiH. Također, generalni stav prema proširenju Unije direktno se odražava na podršku BiH, oni koji su za širenje EU ujedno su i najviše za prijem Bosne i Hercegovine, dok protivnici proširenja izražavaju vrlo nizak nivo podrške.
Građani EU najviše podržavaju članstvo Ukrajine, BiH dijeli treće mjesto po podršci
Najveću podršku među ispitanicima uživa Ukrajina, 52% građana EU izjasnilo se u prilog njenom članstvu, dok je 41% protiv. Posebno visoke stope podrške zabilježene su u Švedskoj, Danskoj i Finskoj, gdje većina građana snažno podržava ukrajinski put ka EU.
Neposredno iza Ukrajine nalazi se Crna Gora. Kako je prenio Forbes Crna Gora, istraživanje je pokazalo da na nivou EU, 51 posto građana podržava članstvo Crne Gore u EU, kada ispuni sve uslove, protiv je 38%, posto dok je 11% neopredijeljeno. Najveću podršku Crna Gora dobija u Švedskoj, Sloveniji, Danskoj i Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Moldavija dijele treće mjesto po podršci među građanima EU. Srbija uživa podršku 47% građana EU, dok je 43% protiv. Najviši nivo podrške Srbiji zabilježen je u skandinavskim i mediteranskim zemljama poput Švedske, Kipra i Grčke.
Gruzija ima podršku 46% ispitanika, uz 43% onih koji se protive njenom članstvu, dok Albaniju podržava 45% građana EU, naspram 44% koji su protiv. Kosovo bilježi najmanju podršku u regionu Zapadnog Balkana – svega 43%, dok je 46% ispitanika protiv.
Najmanju podršku za pristupanje EU ima Turska. Samo 37% građana EU izjasnilo se za članstvo Turske, dok se više od polovine ispitanika (55%) protivi. Ipak, iznimka su Rumunija, Mađarska i Portugal, gdje postoji znatno veća spremnost da se Turska jednog dana vidi u Uniji.
Šta misle građani BiH o ulasku u EU
Prema istraživanju Direkcije za evropske integracije iz juna 2025. godine, 69,9% građana BiH bi glasalo za ulazak zemlje u EU. Podrška je najveća u entitetu Federaciji BiH (82,9%), zatim u Brčko distriktu (71,3%), dok u entitetu Republika Srpska iznosi 46,1%. Građani smatraju da je EU najviše zainteresovana za BiH zbog njenih prirodnih resursa (38,1%), mira i stabilnosti (20,1%) i širenja tržišta (19,8%).
Za većinu, borba protiv korupcije (43,4%) je ključna reforma, a politizaciju procesa (30,9%) vide kao najveću prepreku evropskim integracijama. Polovina građana (51,5%) smatra da evropski put nema alternativu, dok 34% vjeruje da će BiH postati članica EU u narednih 10 godina. Najveću korist od članstva, prema mišljenju ispitanika, imat će mladi (42,4%), a većina (58,4%) prepoznaje EU kao najvećeg donatora BiH.
U EU i svijetu živi najmanje dva miliona ljudi porijeklom iz BiH
Bosna i Hercegovina je 1991. godine imala oko 4,3 miliona stanovnika. Rat i loša socio-politička situacija prouzrokovali su masovnu emigraciju koja traje i danas. Procjenjuje se da je od 1991., do danas zemlju napustilo oko 2,2 miliona ljudi, više od polovine predratne populacije. U posljednje dvije godine, BiH je napustilo oko 150.000 ljudi. Razlozi za odlazak su politička nestabilnost, ekonomske teškoće i nesigurnost. Odlazak mladih i radno sposobnih stanovnika ozbiljno ugrožava budućnost zemlje. Najveće bosanske zajednice danas žive u Njemačkoj, Austriji i Švedskoj.
BiH ubrzano gubi svoju demografsku supstancu. Dok hiljade građana napuštaju zemlju, BiH se suočava s nedostatkom radne snage. U potrazi za radnicima, poslodavci sve češće zapošljavaju ljude iz dalekih zemalja poput Nepala, Pakistana i Kube. Nekadašnja migrantska ruta kroz BiH prema zapadnoj Evropi jeste utišala, ali nije nestala – promijenile su se okolnosti koje su BiH činile poželjnom tranzitnom tačkom. Danas, zemlja postaje destinacija i za migrante i za strane radnike.
